Menu Close

Izvan granica geografije, kanona i konvencija – umetnost Emerika Feješa i Vu Zan Tana

Posle Drugog svetskog rata naivna i marginalna umetnost počinje da cveta u Jugoslaviji, a Emerik Feješ (Osijek, 1904 - Novi Sad, 1969) postaje jedan od najvažnijih njenih predstavnika, koji tada radi u Novom Sadu. Rođen u Osijeku u siromašnoj porodici srpskog i mađarskog porekla, preselio se sa porodicom u Novi Sad 1909. godine. Radio je kao proizvođač i prodavac dugmadi i kao prodavac u antikvarnicama. Od 1945. godine, napustio je zanat zbog bolesti i 1949. godine počeo da slika, najpre portrete, a od 1954. godine isključivo je slikao urbane prizore. Najčešće je slikao gradove u Evropi koje nikada nije posetio. Feješ je slikao gradove gledajući razglednice i fotografije gradova koje je pronašao u novinama i časopisima. Feješ je najviše slikao gradove u Francuskoj, Belgiji, Nemačkoj, Italiji, i Mađarskoj.

Izložba ”Izvan granica geografije, kanona i konvencija – umetnost Emerika Feješa i Vu Zan Tana“, održana je kao deo projekta „Evropa po Feješu” koji je u zvaničnom programu „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“, programski luk „Druga Evropa“. Izložba je održana u Turističkoj organizaciji grada Novog Sada od 11. do 23. oktobra 2022. godine. Izložbu slika dva naivna i marginalna umetnika kustosirali su dr. Natalija Krajevskaja i Ilija Gubić.

Pored Feješevih, izložene su bile i slike Vu Zan Tana. Naime, Vu Zan Tan, naivni i marginalni umetnik iz Vijetnama, sin osnivača prve štamparije u Vijetnamu, imao je prilike da putuje Evropom i svoje utiske beleži slikama i crtežima, naime serijom radova „Novčanice“.

Izložba je omogućila posetiocima da promatraju slike dva naivna umetnika iz dva različita kraja sveta: Srbije i Vijetnama, koja su u istoj epohi stvarala i bila inspirisana Evropom, ali je jedan od njih Evropu sanjao iz svoje sobe u Novom Sadu, a drugi kroz nju putovao i boravio.

Kroz izložbu su vodili kustos Ilija Gubić 19. oktobra kao i Njuša Vu, ćerka umetnika iz Vijetnama Vu Zan Tana 22. oktobra na engleskom i ruskom jeziku.

Fotografije sa vođenja kroz izložbu © Ilija Gubić

Povezani članci

Stan na dan [univerzalni dizajn]

Kroz projekat međunarodne saradnje „Stan na dan“ su-finansiran od strane Ministarstva kulture prof. dr Stefanie Leontiadis sa Univerziteta u Solunu u Grčkoj je bila mentorka na radionici organizovanoj 5. oktobra 2023. godine. Pored dr Leontiadis, mentorka je bila i doc. dr Verica Krstić sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radionicu su organizovali Društvo arhitekata Vojvodine, Centar „Živeti uspravno“ koji okuplja osobe sa invaliditetom kao i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu uz podršku Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“. Radionica je održana za studente Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakulteta tehničkih nauka i Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, tokom koje su studenti u razgovoru sa osoba sa invaliditetom i kroz mentorstvo dve profesorice arhitekture projektovali kuhinje u stambenim jedinicama koje su pristupačne.

Pročitajte više >

Stan na dan [međunarodna saradnja] 

Projekat Centra za održivi urbani razvoj i kulturu „Stan na dan“ ko-finansiran je od strane Ministarstva kulture kroz javni konkurs za međunarodnu saradnju. Projektom su prof. dr. Husein Maroufi sa Univerziteta u Mašadu u Iranu i prof. dr Stefania Leontiadis sa Univerziteta u Solunu, Grčkoj, bili gosti Novog Sada u vreme trajanja Kaleidoskopa kulture, međunarodnog događaja koji, između ostalog, promoviše arhitekturu i urbanizam.

Pročitajte više >

Doprinos arhitekata i urbanista iz Srbije graditeljstvu zemalja Afrike

Izložbom Doprinos arhitekata i urbanista iz Srbije graditeljstvu zemalja Afrike, koja se organizuje povodom obeležavanja jubileja šest decenija od osnivanja Afričke unije i uspostavljanja diplomatskih odnosa između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i nezavisnih afričkih zemalja, autori Ilija Gubić i dr Nebojša Antešević žele da aktualizuju otkrivanje, prikupljanje, dokumentovanje i istraživanje arhitektonskog i urbanističkog nasleđa arhitekata i urbanista iz Srbije na afričkom kontinentu nastalom u proteklih šezdeset godina, predstavljajući izbor arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja različitih tipologija.

Pročitajte više >

Stambena arhitektura Novog Sada kroz nagradu Borbe

Kroz projekat podržan od strane Grada Novog Sada na javnom konkursu za sufinansiranje projekata u kulturi, održana je izložba Stambena arhitektura Novog Sada kroz Nagradu Borbe, autora Ilije Gubića i dr Nebojše Anteševića, sa pratećim programom. Na izložbi su prikazane realizacije  stambene arhitekture u Novom Sadu iz perioda od 1975. do 1988. godine koje su bile nominovane i/ili nagrađene Nagradom Borbe za AP Vojvodinu. Na izložbi su prikazani stambeni objekti arhitekata Radeta Janjetova, Miodraga Milidragovića, Milivoja Stipanovića, Margite Radovanović, Lazara Maletića, Zore Mitrović Pajkić, Slavka Županskog, Bore Radusinovića, Slobodana Kuzmanovića i Radoja Cvetkova – kojeg su autori izložbe i intervjuisali.

Pročitajte više >

O gradovima [Communicating Cities]: koliko brinemo o slici grada?

O gradovima [Communicating Cities] je inicijativa prvi put održana tokom 2022. godine kao deo projekta Evropa po Feješu, zvaničnog programa Novi Sad – Evropska prestonica kulture, podržanog od strane Grada Novog Sada kroz javni konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi, te prerasta u nasleđe koje baštini Centar Struktura sa partnerima. O gradovima je inicijativa koja podrazumeva izložbu, i panelnu debatu sa gostom/gošćom iz inostranstva na temu vizuelnog i kulturnog identiteta grada Novog Sada u poređenju sa drugim kulturama i iskustvima.

Pročitajte više >

Komšije u novosadskog sajma obeležili zgradu, sećaju se Emerika Feješa

Oktobra 2022. godine na sastanku Skupštine stanara stambene zajednice Novosadskog sajma 48, jednoglasno je doneta odluka da se zgrada u kojoj je živeo i radio Emerik Feješ, obeleži. Emerik Feješ (Osijek, 1904 – Novi Sad, 1969) bio je nekonvencionalni slikar, koji je čačkalicama, šibicama i kukuruzovinom i bojama za dugmad slikao gradove koje nije imao prilike da poseti. Zbog siromaštva u kojem je živeo, motive svojih slika video je samo na razglednicama ili ilustracijama u novinama. Milenko Šešum, upravnik stambene zajednice istakao je da u zgradi i dalje žive stanari koji su bili komšije Feješu, koji ga se rado sećaju.

Pročitajte više >