Menu Close

Evropa po Feješu

Izložba "Evropa po Feješu" se realizovala u oktobru u okviru istoimenog projekta i u zvaničnom je programu manifestacije "Novi Sad – Evropska prestonica kulture 2022. godine", programski luk "Druga Evropa" kojeg je vodila Milica Rašković. Izložbu čiji su kustosi dr Ivana Bašičević Antić, Senka Latinović i Ilija Gubić, organizovali su Muzej naivne i marginalne umetnosti, Kulturni centar Novog Sada i Centar za održivi urbani razvoj i kulturu Struktura. Izložba je održana od 11. do 23. oktobra u dva prostora Kulturnog centra Novog Sada: Likovnoj galeriji i Klubu Tribina mladih.

Emerik Feješ (Osijek, 1904 – Novi Sad, 1969) bio je jedan od pionira naivne i marginalne umetnosti na našim prostorima. Po zanimanju dugmetar i češljar, intenzivno počinje da slika nakon odlaska u penziju 1949. godine, a tokom naredne dve decenije proizvedi impresivan opus. Glavna tema Feješevih slika je arhitektura grada, vedute starih gradskih centara, čije konture je preneo sa razglednica ili fotografija u novinama na papir, uz pomoć šibice i čačkalice umočene u boju za dugmad i temperu, a potom ih kolorisao, stvarajući tako fantastične i neobične predstave mnogih svetskih, ali i jugoslovenskih gradova.

Njegov nesvakidašnji talenat i originalan slikarski izraz prepoznat je još za njegovog života, pa su ga promovisali i podržavali mnogi istoričari umetnosti, umetnici i kolekcionari poput Dimitrija Bašičevića Mangelosa, Ivana Tabakovića, Ota Bihalji-Merina, Ane Bešlić, Boška Petrovića, Rajka Mamuzića, dr Vojina Bašičevića i drugih.

Veći deo života je proveo u Novom Sadu, živeći skromno i maštajući da će jednom i obići gradove koji je tako pasionirano i neumorno slikao. Ta želja mu se, nažalost, nije ostvarila. Njegova dela su izlagana na više od deset samostalnih i dvesta grupnih izložbi širom sveta. Posetioci će na izložbama imati priliku da vide dvadeset i tri Feješeve slike sa predstavama evropskih gradova, većinu iz kolekcije Muzeja naivne i marginalne umetnosti.

Tokom trajanja izložbe organizovana su stručna vođenja kroz izložbu 19. i 21. oktobra.

Povezani članci

Stan na dan [univerzalni dizajn]

Kroz projekat međunarodne saradnje „Stan na dan“ su-finansiran od strane Ministarstva kulture prof. dr Stefanie Leontiadis sa Univerziteta u Solunu u Grčkoj je bila mentorka na radionici organizovanoj 5. oktobra 2023. godine. Pored dr Leontiadis, mentorka je bila i doc. dr Verica Krstić sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Radionicu su organizovali Društvo arhitekata Vojvodine, Centar „Živeti uspravno“ koji okuplja osobe sa invaliditetom kao i Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu uz podršku Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“. Radionica je održana za studente Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakulteta tehničkih nauka i Akademije umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, tokom koje su studenti u razgovoru sa osoba sa invaliditetom i kroz mentorstvo dve profesorice arhitekture projektovali kuhinje u stambenim jedinicama koje su pristupačne.

Pročitajte više >

Stan na dan [međunarodna saradnja] 

Projekat Centra za održivi urbani razvoj i kulturu „Stan na dan“ ko-finansiran je od strane Ministarstva kulture kroz javni konkurs za međunarodnu saradnju. Projektom su prof. dr. Husein Maroufi sa Univerziteta u Mašadu u Iranu i prof. dr Stefania Leontiadis sa Univerziteta u Solunu, Grčkoj, bili gosti Novog Sada u vreme trajanja Kaleidoskopa kulture, međunarodnog događaja koji, između ostalog, promoviše arhitekturu i urbanizam.

Pročitajte više >

Doprinos arhitekata i urbanista iz Srbije graditeljstvu zemalja Afrike

Izložbom Doprinos arhitekata i urbanista iz Srbije graditeljstvu zemalja Afrike, koja se organizuje povodom obeležavanja jubileja šest decenija od osnivanja Afričke unije i uspostavljanja diplomatskih odnosa između Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i nezavisnih afričkih zemalja, autori Ilija Gubić i dr Nebojša Antešević žele da aktualizuju otkrivanje, prikupljanje, dokumentovanje i istraživanje arhitektonskog i urbanističkog nasleđa arhitekata i urbanista iz Srbije na afričkom kontinentu nastalom u proteklih šezdeset godina, predstavljajući izbor arhitektonskih i urbanističkih ostvarenja različitih tipologija.

Pročitajte više >

Stambena arhitektura Novog Sada kroz nagradu Borbe

Kroz projekat podržan od strane Grada Novog Sada na javnom konkursu za sufinansiranje projekata u kulturi, održana je izložba Stambena arhitektura Novog Sada kroz Nagradu Borbe, autora Ilije Gubića i dr Nebojše Anteševića, sa pratećim programom. Na izložbi su prikazane realizacije  stambene arhitekture u Novom Sadu iz perioda od 1975. do 1988. godine koje su bile nominovane i/ili nagrađene Nagradom Borbe za AP Vojvodinu. Na izložbi su prikazani stambeni objekti arhitekata Radeta Janjetova, Miodraga Milidragovića, Milivoja Stipanovića, Margite Radovanović, Lazara Maletića, Zore Mitrović Pajkić, Slavka Županskog, Bore Radusinovića, Slobodana Kuzmanovića i Radoja Cvetkova – kojeg su autori izložbe i intervjuisali.

Pročitajte više >

O gradovima [Communicating Cities]: koliko brinemo o slici grada?

O gradovima [Communicating Cities] je inicijativa prvi put održana tokom 2022. godine kao deo projekta Evropa po Feješu, zvaničnog programa Novi Sad – Evropska prestonica kulture, podržanog od strane Grada Novog Sada kroz javni konkurs za sufinansiranje projekata u kulturi, te prerasta u nasleđe koje baštini Centar Struktura sa partnerima. O gradovima je inicijativa koja podrazumeva izložbu, i panelnu debatu sa gostom/gošćom iz inostranstva na temu vizuelnog i kulturnog identiteta grada Novog Sada u poređenju sa drugim kulturama i iskustvima.

Pročitajte više >

Komšije u novosadskog sajma obeležili zgradu, sećaju se Emerika Feješa

Oktobra 2022. godine na sastanku Skupštine stanara stambene zajednice Novosadskog sajma 48, jednoglasno je doneta odluka da se zgrada u kojoj je živeo i radio Emerik Feješ, obeleži. Emerik Feješ (Osijek, 1904 – Novi Sad, 1969) bio je nekonvencionalni slikar, koji je čačkalicama, šibicama i kukuruzovinom i bojama za dugmad slikao gradove koje nije imao prilike da poseti. Zbog siromaštva u kojem je živeo, motive svojih slika video je samo na razglednicama ili ilustracijama u novinama. Milenko Šešum, upravnik stambene zajednice istakao je da u zgradi i dalje žive stanari koji su bili komšije Feješu, koji ga se rado sećaju.

Pročitajte više >